Tko je najjači u susjedstvu? Objavljena lista vojnih sila za 2025.: Evo gdje je Hrvatska

Iako se čini da su tenkovi, podmornice i vojni budžeti tek pozadina velikih političkih priča, realnost pokazuje drugačije: vojska ostaje ključan instrument državne moći i sigurnosne strategije.

Što čini jednu vojsku moćnom?

Global Firepower Index za 2025. godinu ponovno je rangirao najmoćnije vojne sile svijeta, i donio niz očekivanih, ali i nekoliko iznenađujućih pomaka. Riječ je o najpoznatijem godišnjem pokazatelju konvencionalne vojne snage država, koji obuhvaća više od 60 faktora – od broja vojnika, preko opreme, logistike i industrijskog kapaciteta, do tehnološke sofisticiranosti i geopolitičke pozicije.

Za razliku od stereotipnog zbrajanja tenkova i aviona, ovaj indeks koristi sveobuhvatniji pristup. Analiziraju se vojni budžeti, broj aktivnih i rezervnih vojnika, zalihe oružja, kapacitet domaće vojne proizvodnje, opskrbni lanci, energetski resursi i infrastruktura. Važnu ulogu igra i razina digitalizacije i napredne tehnologije – npr. razvoj dronova, sajber ratovanje i sustavi zapovijedanja.

Bitno je napomenuti da se nuklearni arsenal namjerno izostavlja – kreatori indeksa žele prikazati isključivo konvencionalnu snagu, kako bi se omogućila usporedivost među državama bez obzira na njihovo posjedovanje strateškog oružja.

Tko su najveće vojne sile?

Na prvome mjestu, već standardno, nalaze se Sjedinjene Američke Države, čiji vojni proračun za 2025. iznosi gotovo 900 milijardi dolara. Osim ogromne financijske prednosti, SAD posjeduje tehnološki najnaprednije oružane snage, globalnu mrežu vojnih baza i sposobnost istodobnog djelovanja na više kontinenata.

Slijede Rusija i Kina, koje imaju znatno manje budžete, ali raspolažu s velikim brojem vojnika, snažnim obrambenim industrijama i sve agresivnijim vojnim pozicioniranjem – Rusija prvenstveno u Ukrajini i na istoku Europe, a Kina u Tajvanskom tjesnacu i Južnokineskom moru.

Indija koja se nalazi na četvrtom mjestu se sve više profilira kao ključni akter u Aziji i svijetu. Uz brojne oružane snage, snažno ulaže u domaću vojnu proizvodnju i koristi bliske odnose s velikim silama poput SAD-a i Rusije.

Slijede Južna Koreja, Velika Britanija, Francuska, Japan, Turska i Italija, prenosi Net.hr.

Vojni usponi i padovi

Jedan od zapaženijih skokova bilježi Brazil, koji se pozicionirao kao najjača vojna sila Latinske Amerike. Modernizacija oružanih snaga, širenje domaće proizvodnje oružja i ulaganja u mornaricu učinili su Brazil važnim faktorom u regiji.

Ukrajina, čije su oružane snage pretrpjele ogromne gubitke od početka rata s Rusijom, uspjela je ipak znatno napredovati posljednih godina zahvaljujući zapadnoj vojnoj pomoći i intenzivnoj reorganizaciji. Iako i dalje suočena s logističkim izazovima, Ukrajina danas ima jednu od najiskusnijih vojski na europskom kontinentu.

Izrael, iako brojčano malen, zadržava visoku poziciju zbog izuzetne tehničke opremljenosti, razvijenih obavještajnih kapaciteta i moćne vojne industrije.

Turska i Poljska – sile u usponu

Dva primjera brzog rasta vojnih kapaciteta dolaze iz Europe: Turska i Poljska.

Turska se sve čvršće etablira među deset najvećih vojnih sila. Ključ je u velikim ulaganjima u domaću proizvodnju – od poznatih dronova Bayraktar, do borbenih zrakoplova i raketnih sustava. Ova vojna neovisnost omogućuje Turskoj aktivniju vanjsku politiku na prostoru Bliskog istoka, Kavkaza i sjeverne Afrike.

Poljska pak odgovara na sigurnosne prijetnje sa istoka ambicioznim planovima modernizacije. Kupnja američkih tenkova Abrams, HIMARS sustava, korejskih haubica i borbenih zrakoplova FA-50 svrstala ju je među najbrže rastuće sile Europe. Poljska želi postati kičma kopnenih snaga NATO-a u srednjoj i istočnoj Europi.

Italija iznad očekivanja, Njemačka ispod

Pomalo iznenađujuće, Italija se nalazi među deset najjačih vojnih sila svijeta. Iako često percipirana kao politički nestabilna država, Italija ima snažnu mornaricu, naprednu zrakoplovnu industriju i respektabilne kapacitete, posebno u mediteranskom okruženju.

S druge strane, Njemačka, unatoč golemoj ekonomskoj snazi, još nije ušla u sam vrh. Iako najavljuje značajna ulaganja u vojsku nakon ruske invazije na Ukrajinu, rezultati još nisu u potpunosti vidljivi na terenu. Reforme Bundeswehra traju, ali njihov učinak na vojnu spremnost bit će vidljiv tek u godinama koje dolaze.

Naravno, evo dodatnog odlomka koji analizira poziciju Hrvatske i njezinih susjeda na ljestvici Global Firepower Indexa 2025:

Kako stoje Hrvatska i susjedi?

Na ljestvici Global Firepower Indexa za 2025. godinu Hrvatska se nalazi na 74. mjestu, što je pad u odnosu na prethodne godine i pozicionira zemlju iza većine njezinih susjeda.

Srbija se, primjerice, nalazi znatno više – na 63. mjestu, što odražava njezina kontinuirana ulaganja u vojsku, posebno u modernizaciju zrakoplovstva, artiljerije i obrambene industrije, često u suradnji s Rusijom i Kinom. Iako Hrvatska posjeduje moderniziranu opremu, uključujući borbene avione Rafale, sveukupna vojna spremnost i logistički kapaciteti trenutno ne prate tempo nekih drugih zemalja regije, prenosi Net.hr.

Mađarska, sa snažnim ulaganjima u zapadnu tehnologiju i velike obrambene nabave iz Njemačke i SAD-a, pozicionirala se na 55. mjesto. Austrija je također ispred Hrvatske, na 68. mjestu, unatoč njezinoj službenoj neutralnosti, zahvaljujući stabilnom vojnom proračunu i solidnoj infrastrukturi.

Slovenija se nalazi na 96. poziciji, nešto niže od Hrvatske, što je dijelom rezultat manjeg broja vojnog osoblja i ograničenih kapaciteta. Bosna i Hercegovina rangirana je tek na 132. mjestu, što ju čini jednom od vojno najslabijih država Europe, zbog fragmentirane vojne strukture i kronične podfinanciranosti.

Što zapravo znači vojna moć?

Global Firepower Index ne predviđa ishode ratova, ali nudi uvid u sposobnost država da brane svoj teritorij, odvrate prijetnje i projiciraju silu. Vojna moć često je alat diplomacije i pregovora, a ponekad i sredstvo odvraćanja – primjerice u slučajevima poput Južne Koreje ili Japana. U vremenima rastućih globalnih napetosti – od Indo-Pacifika do istočne Europe – poznavanje vojne snage država postaje ne samo pitanje sigurnosti, već i geopolitike, trgovine i globalnog poretka. Analizirana je vojna snaga 145 država, a cijeli popis možete vidjeti OVDJE.